Polaganje ispita iz bezbednosti i zdravlja na radu – šta treba da znate?

Polaganje stručnog ispita predstavlja jedan od važnih koraka za lica koja žele da obavljaju određene stručne poslove u oblasti BZR. Ipak, položen ispit nije u svakoj situaciji jedini uslov koji je potrebno ispuniti, jer zahtevi zavise od poslova koje će lice obavljati, njegove stručne spreme i delatnosti poslodavca.

Zbog toga je pre prijave za ispit važno razumeti ko može da polaže ispit za bezbednost i zdravlje na radu, šta položen stručni ispit omogućava i kada su potrebni dodatni uslovi poput odgovarajuće stručne spreme i licence.

U nastavku objašnjavamo najvažnije informacije koje treba uzeti u obzir pre polaganja i kasnijeg obavljanja poslova BZR.

Šta propisi predviđaju u vezi sa stručnim ispitom za BZR?

Stručni ispit iz oblasti BZR predstavlja jedan od propisanih uslova za obavljanje određenih stručnih poslova, ali zahtevi nisu isti za svako lice i svaku delatnost.

Prilikom utvrđivanja uslova važno je uzeti u obzir:

  • vrstu poslova koje će kandidat obavljati;
  • delatnost poslodavca i nivo rizika;
  • stručnu spremu kandidata;
  • da li će kandidat obavljati poslove savetnika ili saradnika za BZR;
  • da li je za konkretne poslove, pored položenog stručnog ispita, potrebna i odgovarajuća licenca.

U delatnostima sa većim rizicima mogu biti propisani stroži zahtevi u pogledu obrazovanja i stručnih kvalifikacija, dok se za druge poslove primenjuju drugačiji uslovi.

Ko može da polaže ispit iz bezbednosti i zdravlja na radu?

Ispit iz bezbednosti i zdravlja na radu mogu da polažu lica koja žele da steknu stručne uslove za obavljanje poslova BZR, pri čemu konkretni zahtevi zavise od vrste poslova koje će obavljati i delatnosti poslodavca.

U praksi, polaganje stručnog ispita najčešće je relevantno za:

  • zaposlene koje poslodavac planira da odredi za obavljanje poslova BZR, pod uslovom da ispunjavaju i ostale propisane zahteve;
  • lica koja žele da obavljaju poslove savetnika ili saradnika za BZR, za koje se, pored stručnog ispita, mogu zahtevati odgovarajuće obrazovanje i licenca;
  • poslodavce koji žele sami da obavljaju poslove BZR, kada zakon to dozvoljava u zavisnosti od delatnosti i broja zaposlenih;
  • lica koja planiraju da rade u pravnom licu ili kao preduzetnici koji pružaju usluge BZR, uz ispunjavanje dodatnih uslova propisanih za takav oblik rada.

Važno je razlikovati uslove za polaganje stručnog ispita od uslova za kasnije obavljanje konkretnih poslova BZR. Položen ispit može biti jedan od potrebnih uslova, dok se za određene poslove zahtevaju i odgovarajuća stručna sprema, iskustvo i licenca.

Da li je položen stručni ispit dovoljan za obavljanje poslova BZR?

Položen stručni ispit nije u svim slučajevima dovoljan da bi kandidat mogao da obavlja sve poslove iz oblasti BZR. U zavisnosti od radnog mesta i delatnosti, mogu biti potrebni i dodatni uslovi.

To znači da kandidat pre polaganja treba da proveri za koju vrstu poslova želi da se kvalifikuje i koji su uslovi propisani upravo za tu poziciju.

Posebno je važno napraviti razliku između stručnog ispita i licence. Stručni ispit potvrđuje stečeno znanje potrebno za određene poslove, dok se za pojedine profesionalne uloge može zahtevati i odgovarajuća licenca.

Zbog toga kandidati koji planiraju dugoročno profesionalno angažovanje u ovoj oblasti treba unapred da sagledaju kompletan put – od potrebnog obrazovanja i stručnog ispita do eventualnog ispunjavanja uslova za dobijanje licence.

Šta treba proveriti pre prijave za stručni ispit?

Pre prijave za polaganje preporučljivo je proveriti koji stručni i formalni uslovi važe za poslove koje kandidat želi da obavlja.

Posebno treba obratiti pažnju na:

  1. Stručnu spremu kandidata
    Proverite da li nivo i oblast obrazovanja odgovaraju zahtevima za buduće poslove.
  2. Vrstu poslova koje kandidat želi da obavlja
    Uslovi se mogu razlikovati u zavisnosti od toga da li će lice obavljati poslove saradnika, savetnika ili druge poslove iz oblasti BZR.
  3. Delatnost u kojoj će kandidat raditi
    Za određene delatnosti sa izraženijim rizicima mogu biti predviđeni dodatni zahtevi.
  4. Potrebu za licencom
    Položen stručni ispit i licenca nisu isto, pa treba proveriti da li se za planirani posao zahteva i licenca.
  5. Obaveze nakon položenog ispita
    Stručni rad podrazumeva praćenje propisa, kontinuirano usavršavanje i primenu stečenog znanja u praksi.

Kako izgleda primena znanja nakon položenog ispita?

Položen stručni ispit dobija pravi značaj tek kada se stečeno znanje primeni kroz konkretne preventivne i organizacione aktivnosti kod poslodavca.

U zavisnosti od obima poslova i odgovornosti, aktivnosti u sistemu BZR mogu obuhvatati procenu rizika, praćenje primene preventivnih mera, vođenje propisane dokumentacije i učešće u organizovanju osposobljavanja zaposlenih.

Jedan od osnovnih dokumenata u sistemu je izrada akta o proceni rizika, kojim se identifikuju opasnosti i štetnosti na radnim mestima i utvrđuju odgovarajuće mere.

U praksi je značajna i obuka zaposlenih za BZR, kao i odgovarajuće testiranje zaposlenih radi provere usvojenog znanja.

U zavisnosti od opreme i uslova rada, deo preventivnog sistema mogu predstavljati i pregled i provere opreme za rad i pregled i ispitivanje električnih instalacija.

Ove aktivnosti pokazuju da stručni ispit nije cilj sam po sebi, već osnova za pravilno sprovođenje mera i procedura u realnom radnom okruženju.

Kako se pripremiti za budući rad u oblasti BZR?

Kandidatima koji planiraju profesionalno angažovanje u ovoj oblasti korisno je da pripremu ne ograniče samo na polaganje ispita.

Preporučljivo je:

  • upoznati se sa važećim propisima i obavezama poslodavaca;
  • razumeti procese procene i upravljanja rizicima;
  • upoznati način vođenja propisane dokumentacije;
  • razvijati sposobnost prepoznavanja opasnosti i predlaganja preventivnih mera;
  • kontinuirano pratiti izmene propisa i stručnu praksu.

U radu sa poslodavcem posebno je važno jasno definisati odgovornosti, način izveštavanja i pristup informacijama koje su potrebne za obavljanje stručnih poslova.

Pored zakonski obavezne dokumentacije, u zavisnosti od organizacije poslodavca može biti potrebna i izrada pravilnika o bezbednosti, kojim se dodatno uređuju odgovarajuće procedure, prava i obaveze.

Zaključak

Dakle, odgovor na pitanje „ko može biti odgovoran za bezbednost i zdravlje na radu (BZR)” zavisi od delatnosti, broja zaposlenih i regulatornih zahteva. U najčešćem slučaju to može biti zaposleno struč­no lice koje ima položen stručni ispit i licencu, imenovano pismeno od strane poslodavca. 

Ako to nije moguće, poslodavac može angažovati eksternog stručnjaka (pravno lice ili preduzetnika) sa licencom. U posebnim slučajevima, manji poslodavci u odabranim delatnostima mogu sami obavljati BZR poslove, uz ispunjenje zakonskih uslova.